Šta su biljna ulja?


Sve što (NE) znamo o biljnim hladno ceđenim uljima

Naša planeta je bogata plodovima koji u dubini svojih semenki kriju bogata ulja.

Pojedemo kajsiju i bacimo semenku, ne znajući da se u samom srcu ploda krije celo bogatstvo puno energije. Danas postoje i kućni aparati pomoću kojih možete iscediti ulje u kuhinji pa je celi proces nastanka ulja mnogo jednostavnije shvatiti. Potrebno je samo iscediti semenke i one će nas počastiti najfinijim uljem bogatih mirisa i snažnog delovanja. Svako ulje nosi odlike biljke koju smo iscedili.

Ulja su nosioci energije. Održavaju život. Daju nam energiju.

Zbog velike potrošnje ljudi su smišljali način kako da proces dobijanja ulja bude što isplativiji. Nesreća koja je zadesila pšenicu po nastanku brašna se desila i sa uljima. Hteli smo što savršeniju teksturu, neutralniji ukus koji svima odgovara, obrađivali smo semenku maksimalno i dobili rafinisana ulja koja poput belog brašna ne nose ništa hranljivo za naš organizam.

Rafinisano ulje, bez mirisa, lagane teksture, neće menjati ukuse namirnica koje pržimo u njemu ali je neće ni obogatiti.

Zar ne želimo bogatstvo ukusa koje je suncokret razvio u semenki dok se danima okretao prema suncu? Zašto ne bismo iskoristili obilje vitamina E koje nam donosi semenka koja se krije u predivnom žutom cvetu?

Rafinisana ulja jesu nepoštovanje prirode.

 Hladno ceđena ulja možemo dobiti ceđenjem semenki poput lana, susama, badema, bundeve itd. Postupak ceđenja ovih semenki je veoma jednsotavan iako zahteva napredne mašine.  Zamislite veliku mašinu za mlevenje. Semenke se ubacuju na vrh. Presa ih gnječi i dobijamo dve stvari: s jedne strane ulje, a s druge suvi deo koji se kasnije može samleti u brašno, kao npr. lešnik. Većina mašina za ceđenje ulja daju mogućnost izbora temperature na kojoj cedimo ulja. Ako radimo svesno i želimo najkvalitetnije ulje, temperatura ceđenja ne prelazi 50 stepeni. Bilo bi idealno da je temperatura pri ceđenju što manja. Na ovaj način smo sačuvali sve aktivne sastojke koje semenka nosi u sebi i ovakva ulja imaju terapeutsko delovanje na ljudski organizam. S druge strane, ceđenjem na većoj temperaturi semenka daje više ulja koje je termičkom obradom izgubilo hranljive sastojke.

Koža, kao naš najveći organ, odlično reaguje na ulja tako što ih, za razliku od vode, propušta da se apsorbuju kroz pore.

 Za razliku od parafina, mineralnih ulja (česta osnova bebi ulja), vazelina i ostalih naftnih derivata, hranljivi sastojci hladno ceđenih ulja su srodni lipidima kože pa ih lako apsorbujemo i sa njima upotpunjavamo sve potrebe kože.

 Parafin, vazelin i mineralna ulja se ne upijaju u kožu jer su im čestice prevelike, ostaju na površini kože i stvaraju sloj koji ometa osnovne funkcije kože poput apsorpcije hranljivih sastojaka i eliminacije štetnih sastojaka.

Hladno ceđena ulja prodiru u najdublje slojeve kože pa su odlični nosioci hranljivih sastojaka. Brzina apsorpcije hladno ceđenih ulja zavisi isključivo od njihovog hemijskog sastava.

Bazna ulja su nosioci eteričnih ulja i od zavisnosti brzine njihovog upijanja možemo delovati na površinske ili dubinske slojeve kože. 

Rafinisana ulja imaju mnogo duži rok trajanja pa se komercijalna kozmetika često opredeljuje za njihovu upotrebu. Rafinisana ulja ne mogu biti deo kvalitetne prirodne kozmetike.

Nažalost često nailazimo na ulja koja se prodaju kao rafinisana ili razblažena iako na etiketi piše da su 100% čista i hladno ceđena.

Prepoznavanje kvalitetnog hladno ceđenog ulja po mirisu, ukusu i teksturi su osnova od koje kreće pravi aromaterapeut pre nastanka bilo kog kozmetičkog proizvoda.

 
Ukoliko imate pitanja, pišite!
 
Aromatherapist je tu za Vas!